DeletedUser
Guest
Dragi čitatelji, današnjeg gosta igračima hr servera zaista ne treba posebno predstavljati. Radi se o veteranu ove igre, koji je sa nama od samog početka.
Za igrače koji su tek nedavno stigli na hr servere, Spiderxx je igrač izuzetno ugodne komunikacije na forumu, sa velikim znanjem u igri i kao možda najvažnije, osoba koju je iznimno velik broj ljudi preporučilo za intervju, osoba koja je u dobrim i prijateljskim odnosima ne samo sa prijateljima i kolegama u igri, nego i sa neprijateljima, bivšim ili sadašnjim, također osoba o kojoj svatko ima lijepu riječ.
Spiderxx se pojavljivao na većini hr svijetova i svugdje je ostavio trag.
Tako bi ga predstavila ja, a kako bi se on predstavio vama?
Dakle, odakle da krenem... Ime mi je Nenad, 1988. sam godište (ne morate računati, punoljetan sam ), rodom iz Virovitice, trenutno u Rijeci. Inače student sam informatike, evo sad 4. godina iliti 1. diplomskog pa se nadam da ću se uskoro i makniti sa grbače roditelja ali o tome dok dođe vrijeme. Po osobnosti, podosta tvrdoglav (tako mi kažu – probajte mi dokazati to J ), uvijek spreman na komunikaciju i zabavu te kad nešto naumim napraviti, nema toga što će me spriječiti. Još samo da krenem sa naumom hehe.
Vjerujem da ti je baš svaki svijet na kojem si igrao donio i neka nova znanja kao i neka nova iskustva u igri. Pa počnimo redom.
Gdje si sve igrao, gdje sada igraš i molila bi te par riječi o svakom svijetu i svakom plemenu čiji si član bio ili trenutno jesi.
Igrao sam sv1, nick White Feather – tamo došao podosta kasno i to samo zato što sam u to vrijeme igrao engleski server i slučajno na fejsu u reklamama vidio da postoje neka „Plemena“. Reko, poznata mi ovo naslovnica te sam se obradovao kad sam vidio da tako što postoji i u našoj maloj zemlji. Mislim da sam tamo igrao u Die. ali dok se bilo raspalo i ponovno napravilo sa disorderom iliti disbalanceom na čelu. Tamo sam igrao nekih 3 mjeseca mislim i prešao na sv2 jer se taman otvorio, a i postojeći mi nije bio zanimljiv kad apsolutno nikoga nisam znao.
U međuvremenu sam, još dok sam igrao sv1, nagovorio svog RL frenda Damira – poznatiji pod nickom Gyorke, da i on krene igrati Plemena, u par dana mu pokazao „cake“ i za manje od tjedan dana je igrao kao veliki. J Zajedno smo krenili igrati sv2 i naravno, nismo imali neko organizirano pleme te je tu bilo svega. Mogu reći da smo se tražili još. Došlo taman negdje ljeto, meni bio problem doma sa netom, faks stisnio i morao se povući iz igre – od tamo mi i je nick Spiderxx kojeg dan danas i koristim na vanjskom forumu. E sad, ne sjećam se nikako kako se zvalo tamo pleme u kojem sam prvo igrao. Moje isprike.
Pred zimu otvorio se sv3, naravno i tamo smo morali zaigrati. Tamo mi je nick bio Humor Me te smo došli u nešto malo boljem sastavu. Neke ljude smo upoznali na sv2 za koje smo vidili da imaju volje i aktivnosti za igrom. Mislim da smo se tamo isprva zvali HV (Hrvatska vojska ako se ne varam?) pa ratovali sa svime i svakim. Tamo nam je glavna konkurencija bilo pleme Barbar. I tako, kako se igra odvijala, jednostavno nas nije bilo dovoljno kvalitetnih igrača da se suprodstavimo velikoj sili koja je držala 2 kontinenta dok mi zajedno sa saveznikom nismo uspijeli očisiti ni jedan kontinent još. Odupirali smo se koliko je išlo no malo po malo su nas gazili. A najviše smo ispaštali radi „poluaktivaca“ ili neaktivaca. Na kraju je i moj prijatelj Damir došao na tapetu od strane Barbar-a. Obranio se perfektno (tada smo stanovali jedan do drugoga i to je bila komedija kolika je tu strast bila uložena u obranu) te su počeli pričati on i jedan od vođa Barbara. Tamošnji bijelac, sadašnji scapa. Skontali su da su praktički susjedi u RL i ponuđeno je njemu, meni i još mislim dvojici od naših iz plemena prelaz kod njih. Nakon vaganja hoćemo li ili nećemo, ipak smo prihvatili i na kraju i u tom plemenu završili svijet. Ima tu još nekih detalja ali i ovako dugi post bi bio još duži.
U tom trenutku, kako je Gyorke i dalje igrao sv2, sprijateljio se sa igračima Raste. Posebno sa WhiteWidow7. Razlog zašto su tamo počeli pričati je jednak i razlogu kao na sv3. Dobra obrana. Ponuđen mu je jedan račun u rasti (Hadokken – izvrstan račun od izvrsnog originalnog vlasnika) te nedugo nakon toga, on predložio mene da zaigram na Mario007 i tamo smo dočekali kraj sv2.
Ubrzo kreće i sv4. Tamo smo već imali koliko toliko uhodanu ekipu te smo odlučili nastupiti pod aliasom NA (non alcoholics) sa naravno, „nimalo alkoholnim“ nickovima. Ja sam uzeo nick Jim Beam. Ubrzo se to pleme raspalo radi neslaganja članova unutar plemena te je tada osnovano pleme PLEME. To je bilo pleme koje je znači imalo 10 igrača koji su se znali, ostale smo usput skupljali i krpali se kako znamo. Ubrzo u ekipu dolazi i Naš sadašnji mod At, Pornelius i još podosta drugih značajnih imena kojih se sad ne mogu sjetiti ali ako ste se prepoznali ovdje, mislio sam i na vas da. J Da ne dužim dalje, svijet smo uspijeli pobijediti.
Sv5 i sv6 ja nisam igrao. Ako se ne varam, tad je još trajao sv4 pa mi nije imalo smisla igrati više svijetova full aktivno. Sljedeći naš svijet u kojem je PLEME sa probranom ekipom došla je sv7. Moram napomeniti da se tad javlja predregistracija i to je jedna od stvari koja nas je zeznila i na kraju je to rezultiralo porazom. Naravno, tu je pored lošeg starta radi postavki bila i ekipa Beer-a i SB-a (sa Davidom na čelu) koji su strateški jako dobri odigrali i nas potpuno ugušili na startnom koninentu. Beer je večinski bio def, nismo ih uspjeli probiti, jedina moguća diplomacija se ekipom gdje su na čelu bili igračine i prije svega zafrkanti disa i grimi nije uspila i jedno vodilo do drugog. Večina igrača je odustala, neki obrisali acce, a neki su ipak ostali se još malo igrati.
Evo sad PLEME igra opet na sv8, zasad nam dobro ide i rekao bih po planu. Ima tu još posla do kraja ali nadamo se najboljem. Na sv8 igram pod nickom haos kad je originalni vlanik nažalost morao napustiti acc radi RL obaveza, a i radi promjene radnih uvjeta. U tom trenutku smo Gyorke i ja igrali dual (spojili smo startne acce) te smo odlučili da jedan od nas preuzme haosa. Palo je na mene, a ja sam i priželjkivao acc na samoj fronti. Tako da mi se poklopilo to no na žalost na temelju tuđeg odlaska. Acc je preuzet sa nekih 200-300k bodova ako se ne varam i ovim putem ga puno pozdravljam ako čita.
Sv9 i sv10 ne igram. Sv11 mi se iznimno sviđa po postavkama ali opet, ne planiram igrati 2 svijeta kad ni ovaj koji sad igram nije još baš za uzeti zdravo za gotovo. Ali sretno svima na novim i još postojećim svijetovima.
Sa kojeg svijeta nosiš najljepše uspomene i zašto?
Iskreno, svaki svijet je poseban po nečemu. Nikad nismo igrali u potpuno istom sastavu, nikad ne igramo protiv jednih te istih protivnika tako da je svaki svijet donio i puno toga lijepoga, poznanstava, zabave ali i poneko živciranje i negodovanje radi nečega. No, to pripisujem samo činjenici da je to igra, normalno je da na određene trenutke u igri imamo i određene reakcije. Ljudi smo. Ali bitno je razlikovati igru od reale i prije svega dobro se zabavljati.
Aktivan si član našeg foruma i aktivno sudjeluješ u raspravama, kako u onim generalnim na kojima često pomažeš igračima savjetima, tako i na temi svijetovi.
Nažalost baš na tom pdf-u rasprava često poprima neželjeni tok, rasprave u stilu ko je jači ko je bolji, svedu se vrlo često na samopumpanje ega, traženje izgovora za neuspjehe ili pa na klasične uvrede i omalovažavanje ostalih igrača.
Nije tajna da je ova igra zaista zahtjevna, da traži veliku aktivnost, stalno-prisutnost i da ponekad uz sav trud koji većina ulaže, pobjednici ipak ne mogu biti svi.
Teško je gledati kako je ponekad sav trud i neprospavane noći bio uzaludan, iako daješ najbolje od sebe. Kad naletiš na takve situacije kako se ponašaš u njima i šta misliš igračima koji zelenu kartu zamijene sa bojištem na forumu?
Kao što sam već bio prije rekao, najgore je kad si ti i još dva – tri tvoja prijatelja ili poznanika full aktivni, full se trudite, a ostatak plemena je nikakav. Mislim, izuzev sad dobre zabave i sl. stvari ali ovdje govorim o strogo igračkim kvalitetama. Npr. ljudi koji žrtvuju svoj san da vide eventualne napade, vide koje selo bi mogli lakše uzeti su ljudi koji trebaju svakom plemenu, ako ne do kraja, barem do polovice igre kad se stekne određena prednost i određena reputacija kao igrača. Sa druge strane, ako takvi ljudi vide da su oni jedini koji su u svom plemenu budni, je demotivirajuće. Ajde još za po noći, ali i kad preko dana ostali nisu aktivni koliko igra zahtjeva, to ne funkcionira dugo. Iza svake dobre igre ne stoji pojedinac nego skupina pojedinaca dakle neko pleme. Ako je pleme dobro i pojedinci će biti dobri, ako pleme nije dobro bez obzira koliko pojedinac bio individualno jak, ništa mu to ne znači.
Hehehe, svi znamo da biti jak na riječima i biti jak u igri su dvije različite stvari. Sad ću se pozvati na pennya koji je to jako dobro rekao (malo preinačena verzija za intervju) – da bi se mogao nečime hvaliti trebaš imati i sa čime. U početku svakog svijeta svi su jaki na riječima (čast iznimkama) i tu su velika obečanja i velike nade ali najgori su oni koji cijelo vrijeme šute i samo rade na onome zašto su došli. Tek kasnije, kada steknu to pravo, mogu se javljati na forum i hvalisati svojim rezultatima. Ali Bože moj, da je sve po pravilima forum bi bio pust tako da je dobro da nas ima svakakvih. 100 ljudi 100 čudi. Barem se tu i tamo razbije dosada i krenu prepucavanja.
Za igrače koji su tek nedavno stigli na hr servere, Spiderxx je igrač izuzetno ugodne komunikacije na forumu, sa velikim znanjem u igri i kao možda najvažnije, osoba koju je iznimno velik broj ljudi preporučilo za intervju, osoba koja je u dobrim i prijateljskim odnosima ne samo sa prijateljima i kolegama u igri, nego i sa neprijateljima, bivšim ili sadašnjim, također osoba o kojoj svatko ima lijepu riječ.
Spiderxx se pojavljivao na većini hr svijetova i svugdje je ostavio trag.
Tako bi ga predstavila ja, a kako bi se on predstavio vama?
Dakle, odakle da krenem... Ime mi je Nenad, 1988. sam godište (ne morate računati, punoljetan sam ), rodom iz Virovitice, trenutno u Rijeci. Inače student sam informatike, evo sad 4. godina iliti 1. diplomskog pa se nadam da ću se uskoro i makniti sa grbače roditelja ali o tome dok dođe vrijeme. Po osobnosti, podosta tvrdoglav (tako mi kažu – probajte mi dokazati to J ), uvijek spreman na komunikaciju i zabavu te kad nešto naumim napraviti, nema toga što će me spriječiti. Još samo da krenem sa naumom hehe.
Vjerujem da ti je baš svaki svijet na kojem si igrao donio i neka nova znanja kao i neka nova iskustva u igri. Pa počnimo redom.
Gdje si sve igrao, gdje sada igraš i molila bi te par riječi o svakom svijetu i svakom plemenu čiji si član bio ili trenutno jesi.
Igrao sam sv1, nick White Feather – tamo došao podosta kasno i to samo zato što sam u to vrijeme igrao engleski server i slučajno na fejsu u reklamama vidio da postoje neka „Plemena“. Reko, poznata mi ovo naslovnica te sam se obradovao kad sam vidio da tako što postoji i u našoj maloj zemlji. Mislim da sam tamo igrao u Die. ali dok se bilo raspalo i ponovno napravilo sa disorderom iliti disbalanceom na čelu. Tamo sam igrao nekih 3 mjeseca mislim i prešao na sv2 jer se taman otvorio, a i postojeći mi nije bio zanimljiv kad apsolutno nikoga nisam znao.
U međuvremenu sam, još dok sam igrao sv1, nagovorio svog RL frenda Damira – poznatiji pod nickom Gyorke, da i on krene igrati Plemena, u par dana mu pokazao „cake“ i za manje od tjedan dana je igrao kao veliki. J Zajedno smo krenili igrati sv2 i naravno, nismo imali neko organizirano pleme te je tu bilo svega. Mogu reći da smo se tražili još. Došlo taman negdje ljeto, meni bio problem doma sa netom, faks stisnio i morao se povući iz igre – od tamo mi i je nick Spiderxx kojeg dan danas i koristim na vanjskom forumu. E sad, ne sjećam se nikako kako se zvalo tamo pleme u kojem sam prvo igrao. Moje isprike.
Pred zimu otvorio se sv3, naravno i tamo smo morali zaigrati. Tamo mi je nick bio Humor Me te smo došli u nešto malo boljem sastavu. Neke ljude smo upoznali na sv2 za koje smo vidili da imaju volje i aktivnosti za igrom. Mislim da smo se tamo isprva zvali HV (Hrvatska vojska ako se ne varam?) pa ratovali sa svime i svakim. Tamo nam je glavna konkurencija bilo pleme Barbar. I tako, kako se igra odvijala, jednostavno nas nije bilo dovoljno kvalitetnih igrača da se suprodstavimo velikoj sili koja je držala 2 kontinenta dok mi zajedno sa saveznikom nismo uspijeli očisiti ni jedan kontinent još. Odupirali smo se koliko je išlo no malo po malo su nas gazili. A najviše smo ispaštali radi „poluaktivaca“ ili neaktivaca. Na kraju je i moj prijatelj Damir došao na tapetu od strane Barbar-a. Obranio se perfektno (tada smo stanovali jedan do drugoga i to je bila komedija kolika je tu strast bila uložena u obranu) te su počeli pričati on i jedan od vođa Barbara. Tamošnji bijelac, sadašnji scapa. Skontali su da su praktički susjedi u RL i ponuđeno je njemu, meni i još mislim dvojici od naših iz plemena prelaz kod njih. Nakon vaganja hoćemo li ili nećemo, ipak smo prihvatili i na kraju i u tom plemenu završili svijet. Ima tu još nekih detalja ali i ovako dugi post bi bio još duži.
U tom trenutku, kako je Gyorke i dalje igrao sv2, sprijateljio se sa igračima Raste. Posebno sa WhiteWidow7. Razlog zašto su tamo počeli pričati je jednak i razlogu kao na sv3. Dobra obrana. Ponuđen mu je jedan račun u rasti (Hadokken – izvrstan račun od izvrsnog originalnog vlasnika) te nedugo nakon toga, on predložio mene da zaigram na Mario007 i tamo smo dočekali kraj sv2.
Ubrzo kreće i sv4. Tamo smo već imali koliko toliko uhodanu ekipu te smo odlučili nastupiti pod aliasom NA (non alcoholics) sa naravno, „nimalo alkoholnim“ nickovima. Ja sam uzeo nick Jim Beam. Ubrzo se to pleme raspalo radi neslaganja članova unutar plemena te je tada osnovano pleme PLEME. To je bilo pleme koje je znači imalo 10 igrača koji su se znali, ostale smo usput skupljali i krpali se kako znamo. Ubrzo u ekipu dolazi i Naš sadašnji mod At, Pornelius i još podosta drugih značajnih imena kojih se sad ne mogu sjetiti ali ako ste se prepoznali ovdje, mislio sam i na vas da. J Da ne dužim dalje, svijet smo uspijeli pobijediti.
Sv5 i sv6 ja nisam igrao. Ako se ne varam, tad je još trajao sv4 pa mi nije imalo smisla igrati više svijetova full aktivno. Sljedeći naš svijet u kojem je PLEME sa probranom ekipom došla je sv7. Moram napomeniti da se tad javlja predregistracija i to je jedna od stvari koja nas je zeznila i na kraju je to rezultiralo porazom. Naravno, tu je pored lošeg starta radi postavki bila i ekipa Beer-a i SB-a (sa Davidom na čelu) koji su strateški jako dobri odigrali i nas potpuno ugušili na startnom koninentu. Beer je večinski bio def, nismo ih uspjeli probiti, jedina moguća diplomacija se ekipom gdje su na čelu bili igračine i prije svega zafrkanti disa i grimi nije uspila i jedno vodilo do drugog. Večina igrača je odustala, neki obrisali acce, a neki su ipak ostali se još malo igrati.
Evo sad PLEME igra opet na sv8, zasad nam dobro ide i rekao bih po planu. Ima tu još posla do kraja ali nadamo se najboljem. Na sv8 igram pod nickom haos kad je originalni vlanik nažalost morao napustiti acc radi RL obaveza, a i radi promjene radnih uvjeta. U tom trenutku smo Gyorke i ja igrali dual (spojili smo startne acce) te smo odlučili da jedan od nas preuzme haosa. Palo je na mene, a ja sam i priželjkivao acc na samoj fronti. Tako da mi se poklopilo to no na žalost na temelju tuđeg odlaska. Acc je preuzet sa nekih 200-300k bodova ako se ne varam i ovim putem ga puno pozdravljam ako čita.
Sv9 i sv10 ne igram. Sv11 mi se iznimno sviđa po postavkama ali opet, ne planiram igrati 2 svijeta kad ni ovaj koji sad igram nije još baš za uzeti zdravo za gotovo. Ali sretno svima na novim i još postojećim svijetovima.
Sa kojeg svijeta nosiš najljepše uspomene i zašto?
Iskreno, svaki svijet je poseban po nečemu. Nikad nismo igrali u potpuno istom sastavu, nikad ne igramo protiv jednih te istih protivnika tako da je svaki svijet donio i puno toga lijepoga, poznanstava, zabave ali i poneko živciranje i negodovanje radi nečega. No, to pripisujem samo činjenici da je to igra, normalno je da na određene trenutke u igri imamo i određene reakcije. Ljudi smo. Ali bitno je razlikovati igru od reale i prije svega dobro se zabavljati.
Aktivan si član našeg foruma i aktivno sudjeluješ u raspravama, kako u onim generalnim na kojima često pomažeš igračima savjetima, tako i na temi svijetovi.
Nažalost baš na tom pdf-u rasprava često poprima neželjeni tok, rasprave u stilu ko je jači ko je bolji, svedu se vrlo često na samopumpanje ega, traženje izgovora za neuspjehe ili pa na klasične uvrede i omalovažavanje ostalih igrača.
Nije tajna da je ova igra zaista zahtjevna, da traži veliku aktivnost, stalno-prisutnost i da ponekad uz sav trud koji većina ulaže, pobjednici ipak ne mogu biti svi.
Teško je gledati kako je ponekad sav trud i neprospavane noći bio uzaludan, iako daješ najbolje od sebe. Kad naletiš na takve situacije kako se ponašaš u njima i šta misliš igračima koji zelenu kartu zamijene sa bojištem na forumu?
Kao što sam već bio prije rekao, najgore je kad si ti i još dva – tri tvoja prijatelja ili poznanika full aktivni, full se trudite, a ostatak plemena je nikakav. Mislim, izuzev sad dobre zabave i sl. stvari ali ovdje govorim o strogo igračkim kvalitetama. Npr. ljudi koji žrtvuju svoj san da vide eventualne napade, vide koje selo bi mogli lakše uzeti su ljudi koji trebaju svakom plemenu, ako ne do kraja, barem do polovice igre kad se stekne određena prednost i određena reputacija kao igrača. Sa druge strane, ako takvi ljudi vide da su oni jedini koji su u svom plemenu budni, je demotivirajuće. Ajde još za po noći, ali i kad preko dana ostali nisu aktivni koliko igra zahtjeva, to ne funkcionira dugo. Iza svake dobre igre ne stoji pojedinac nego skupina pojedinaca dakle neko pleme. Ako je pleme dobro i pojedinci će biti dobri, ako pleme nije dobro bez obzira koliko pojedinac bio individualno jak, ništa mu to ne znači.
Hehehe, svi znamo da biti jak na riječima i biti jak u igri su dvije različite stvari. Sad ću se pozvati na pennya koji je to jako dobro rekao (malo preinačena verzija za intervju) – da bi se mogao nečime hvaliti trebaš imati i sa čime. U početku svakog svijeta svi su jaki na riječima (čast iznimkama) i tu su velika obečanja i velike nade ali najgori su oni koji cijelo vrijeme šute i samo rade na onome zašto su došli. Tek kasnije, kada steknu to pravo, mogu se javljati na forum i hvalisati svojim rezultatima. Ali Bože moj, da je sve po pravilima forum bi bio pust tako da je dobro da nas ima svakakvih. 100 ljudi 100 čudi. Barem se tu i tamo razbije dosada i krenu prepucavanja.
Last edited by a moderator:
